Menu


Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split (Hagiohr br. 20

Oduvijek je bilo teško dati odgovor na pitanje koji je smisao ljudske patnje. Ipak, put do tog odgovora vodi preko njena uzroka i izvora nastajanja. Patnja uzrok ima u manjku vrednota koje predstavljaju čovjekov životvorni dah.
Vrednota kao postojanje nešto je bez čega čovjek ne može egzistirati. Čim ćuti manjak smisla, dobrote, ljubavi, privrženosti i prihvaćenosti te prava na istinu i razvoj, čovjek duboko pati. Ni materijalna sigurnost, ni zadovoljenje prohtjeva, ni karijera, ni tjelesno zdravlje ne mogu mu osigurati stvarnu sigurnost, ostvarenost i spoznaju dragocjenosti.
 
Uzalud je što čovjek, na prvi pogled, ima zdrava pluća (svoju psihofizičku konstituciju) te umno i racionalno spoznaje da ga okružuje zrak (ili dobrota, ljubav, smisao), ako on – osoba, slobodno biće, ne udiše taj zrak. Samo kontinuirano disanje omogućava čovjeku da preživi. Osoba je na potezu, ona nanovo i nanovo svoju slobodu, volju i odluku treba okretati k izvoru postojanja. Otvorenost vrednotama pretpostavlja poznavanje zakonitosti po kojima svijet opstaje. Ipak dobro pobjeđuje, ipak se isplati činiti dobro, osjeća se olakšanje kad se prašta, lakše se nadvladava napor truda i rada kad čovjek vjeruje u ostvarenje svojih sposobnosti.  
Čovjek, živeći u ovom svijetu, postaje podložan krhkosti svoje temeljne strukture, onoga po čemu je vrhunsko stvorenje. Već kao malo dijete uskraćen je za ljubav svojih ranjivih roditelja, za povjerenje koje odrasli međusobno ne žive, za slobodu koja se sputava naglaskom na ovozemaljsko i nagonsko, za istinu o vlastitoj osobnosti i dragocjenosti. Zbog nemoći odraslih da se izdignu iznad neostvarenosti, strahova i svjetovnih očekivanja, kod djece se mijenja percepcija mogućnosti ostvarenja vlastite originalnosti. Dijete kao da postupno „napušta“ samoga sebe, a to stvara patnju koja s vremenom ima i neko psihofizičko očitovanje. Izvori su višestruki i primarno narušavaju bazičnu sigurnost. Kroz tu različitost negativnih utjecaja „boluju“ i različita područja čovjekove duhovne dimenzije. Ma gdje god čovjek osjeća bol, ćuti i patnju. U konačnici ona prelazi u najteži oblik, a to je egzistencijalni besmisao.

Uvredljivost – plodno tlo za panju

Ako preformuliramo ovu priču, doći ćemo do zaključka da je ljudska uvrijeđenost plodno tlo za svaku patnju. Kad je čovjeku pod nogama izmaknut temelj, osjeća se kao da je izgubio utočište tj. pravo na postojanje, brani se, laže i obezvrjeđuje druge. Agresivno napadajući svoje bližnje čovjek zapravo osuđuje samoga sebe i traži rigidnu – ovozemaljsku pravdu.
Patnju liječi samo ljubav jer ona je zapravo posljedica neljubljenosti. Iz tog problema proistječe svaki oblik boli. Ako se čovjek, u bilo kojem dijelu svoje osobe, osjeća odbačenim (što ne znači da je uistinu tako), on pati. Patnja nije zbog neposjedovanja nečega, već zbog nepostojanja nečega. Čovjek ne egzistira kad ćuti da nije voljen. Manjak temelja – bezuvjetne ljubavi, neminovno konvertira na cjelokupno ljudsko biće. Gdje je izlaz? Povratak k ljubavi koja je apsolutna, onoj koja je postojala i kada se dogodila „lažna spoznaja“ da čovjek nije vrijedan. Bitno je premostiti uzročnika te krive percepcije, a to je drugi čovjek. Praštanje, kao bezuvjetna odluka nepovratka u laž o sebi, neminovna je predispozicija da patnik uđe u stvarnu istinu svoje dragocjenosti.
Uvredljivost čovjeka toliko paralizira za razvoj, čini ga glupim jer i samo jedan krivi pogled svoga susjeda tumači kao obezvrjeđivanje. Biti mudar nužno je za čovjekovu cjelovitost. Pa ako se i dogodi da nas netko povrijedi, važno je percipirati gdje je izvor patnje te se izdignuti iznad objekta uvrede. Svakim novim praštanjem čovjek sebe oslobađa. Da bi nadvladao neke uvrede, važno je da dovoljno dugo ostane u postupku praštanja.

Čovječe, budi mudar!

Vrlo je bitna i odluka prihvaćanja slobode za nove zdrave odnose. Toliki ljudi, kad ih drugi povrijede, čuvaju ljutnju u sebi, podsjećaju se na nju, dovode sebe do ogorčenosti, potrebe za ogovaranjem i, nerijetko, klevetanja te zloće i mržnje. Kaže mudra izreka da ono što siješ, to ćeš i žeti. Ako je netko drugi posijao zlo i laž u tvoje srce i ti ga uzgajaš, sigurno da će to uroditi plodom.
Biti mudar znači ne dopustiti da te tuđa zloća, grubost i nebriga razore – odmah se oslobađaj negativnosti. Ovom  koraku uvijek prethodi još jedan, a to je podsjećanje da si neponovljivo biće i da vlastita odluka za svoju dragocjenost nju samu aktivira. Uvijek će biti onih koji nas neće podržavati, razumjeti i prihvaćati, ali to govori o njihovoj ugroženosti. Na tebi je, poštovani čitatelju, da odabereš hoćeš li se ogledati kroz mišljenje ljudi oko sebe i očekivati, npr. od slijepih da vide, ili ćeš posegnuti za zdravljem svojih očiju, da bi u konačnici i ti drugima pomogao.
Jadan je čovjek koji vrijeđa, koji je agresivan i u ovisnosti jer kroz to sam pati – u besmislu je. Sasvim je bespredmetno analizirati njegove postupke. Potrebno se spoznajom vratiti na izvor istine o sebi. Pa da čovjek i pogriješi, ima pravo na dostojanstvo. Ponavljam, već je u muci time što je počinio neko zlo. A pokajanje ga izvlači iz boli koju si je sam zadao.
Čovječe, budi mudar! Ne prihvaćaj laži ni o sebi, ni o drugima, već otkrivaj svoje vrijednosti i vrijednosti onih koji te okružuju. Okrenutost dobru oslobađa te od podatnosti krhke (uvredljive) naravi. U tome će najviše pomoći stalna okrenutost dobroti koja poučava, podiže i čini čovjeka dostojanstvenim i sretnim. Nemoguće je proći ovim svijetom, a ostati nepovrijeđen. Međutim, u prirodi čovjekove slobode jest izdizanje iznad objekta i subjekta uvrede. Borba je lijek, to je i postupak stvaranja duhovnog imuniteta. Pa ako kao djeca nismo znali kako izići iz uvrede, sad znamo. Budući da duh nema granica u prostoru i vremenu, moguće je danas nadoknaditi manjak sigurnosti, smisla i ljubavi iz djetinjstva, moguće je već sada biti u ostvarenosti vlastita bića. Ono što čovjek upisuje u sebe, ono za što se odlučuje, iz toga reagira, živi i to postaje. Važno je stalno u svoju memoriju upisivati slobodu, povjerenje u ostvarenje svoga života, odluku za ljubav prema bližnjemu, čak i onome koji nas kontinuirano vrijeđa. Čovječe, budi bitan! Mudrost koja nas vodi k ljubavi je rješenje, a ljubav je jedina svrha zbog koje čovjek živi. Čovjekovo je ispunjenje u davanju ljubavi, a da bi mogao dati, mora i primiti. To je jedino moguće od apsolutne ljubavi, od Stvoritelja.
I gdje je problem? Moje dugogodišnje iskustvo u radu s hagiopacijentima uvjerilo me da je u uvredljivosti korijen patnje. Svaku je osobu netko od bližnjih povrijedio te time u njoj projicirao krivu sliku, kako o njemu samome, tako i o drugim ljudima i Bogu. Ipak, muka se produbljuje jer ljudi ne primjenjuju „lijek“. Poslušnost je nešto što čovjek uporno ignorira. Kaže svetopisamski tekst da Mu je milija poslušnost nego žrtve, a čovjek će sve drugo raditi osim posvetiti vrijeme sabranosti nad bitnim: da se podsjeća na izvor svoje dragocjenosti, da se otvara dobroti, da se odlučuje za praštanje (kao slobodu, a ne robovanje ljudima te da izdrži dovoljno dugo dok bol ne prođe), da očekuje nove – zdrave odnose s onima koji su ga povrijedili, da se okreće dobrim mislima, odlukama i djelima, da se odlučuje na ostvarenje svoga poslanja i da nikada ne odustaje od života. Svjesno ponavljanje i usvajanje zakonitosti duha i vrednota pokreće život u neizmjerni razvoj. Ne postoji patnja ili psihosomatska bolest koja može obeščastiti čovjeka ili spriječiti ga na putu življenja vlastite originalnosti ako se on odlučuje za život. Svaka nadživljena patnja postaje čovjekov „kamen zaglavni“ u karakternosti, uvjerljivosti i svjedočenju osobnog postojanja. Većina velikih ljudi tijekom povijesti bili su osobe patnje, ali su znali izdržati, gledati preko praga boli, ne izgubiti sebe, oprostiti... Izgleda da su bili mudri.

CHT-Split za hagio.hrČlanovi uduge „Centra za hagioterapiju – Split“ (CHTS) za časopis hagio.hr

Svatko od nas treba biti hagioasistent

Hits:755

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 13)  Istinita je anegdota o djedu koji je gotovo dvadeset dana bio priključen na aparate. Za njegov se život borilo desetak vrhunskih liječnika...

Više

Tko je to hagioasistent

Hits:766

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 12)  Htjela bih s vama podijeliti iskustvo svog hagioterapijskog zvanja te potaknuti na odaziv one koji žele postati hagioasistenti, a posebno...

Više

Za žene (i muškarce koji ih vole)

Hits:757

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split, (Hagiohr br. 19) Već neko vrijeme u ruke mi dolaze knjige o poslanju žene, o njezinu dostojanstvu, ali i o njezinoj patnji kad ne živi...

Više

Sportska vjera

Hits:600

Piše: Damir Petrić, trener plivanja, CHT Split (Hagiohr br. 19)  Vjera u sportu zauzima primarnu ulogu u životu sportaša i trenera, jednako kao i u životu svakog čovjeka. Bez vjere...

Više

Za prave sportaše

Hits:633

Piše: Damir Petrić, trener, CHT Split (Hagiohr br. 18)  Sportaš se često tijekom karijere nađe u sukobu – s upravama klubova, trenerima, suigračima, publikom, medijima...Svi od sportaša nešto očekuju –...

Više

Spoj socijalnog rada i hagioterapije

Hits:653

Piše: Valentina Koljanin, dipl. soc. radnik, CHT Split (Hagiohr br. 13)   U nevjerojatnoj želji i čežnji za duhovnim i psihološkim smjernicama, „igrom slučaja“ naletjela sam na hagioterapiju.Znajući da trebam započeti...

Više

Tko to nije osoba s invaliditetom

Hits:1214

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 5 i 6)  Čovjek je ono što u sebi gleda i za što se odlučuje. Kada ga nešto boli ili je depresivan...

Više

Mudrost kao izlaz iz patnje

Hits:695

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split (Hagiohr br. 20)  Oduvijek je bilo teško dati odgovor na pitanje koji je smisao ljudske patnje. Ipak, put do tog odgovora vodi preko njena...

Više

Preduvjet za zdrave međuljudske odnose

Hits:1069

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split, (Hagiohr br. 18)  Nakon gotovo dvadeset godina radnog staža provedenog s djecom, mladima, njihovim roditeljima i kolegama prosvjetnim djelatnicima, teolozima, psiholozima i socijalnim radnicima...

Više

Izaći iz depresije

Hits:1878

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica CHT Split (Hagiohr br. 17)  Današnji čovjek višestruko pati, a jedan je od razloga depresija. Ona je druga najprisutnija bolest čovječanstva, a poprima oblik epidemije zbog...

Više

Ljubav – putokaz u nadvladavanju negat…

Hits:1376

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split  (Hagiohr br. 16)  Neuroznanstvenici već nam potpuno jasno (bolje rečeno napokon) tvrde da samo pozitivne misli, govor i djela ozdravljaju, ne samo ljudski duhovni...

Više

Kad navale negativne misli, riječi i o…

Hits:1081

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 15)  „Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u okovima“ rekao je Jean-Jacques Rousseau.Što se to s čovjekom događa da olako pristaje...

Više

Radost i cjelovitost nasuprot razočare…

Hits:805

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 14)  Često čujemo kako je nužno imati životnu viziju, slijediti je unatoč preprekama i uvijek iznova nadvladavati neugodne situacije. Ipak, nerijetko je...

Više

Samopoštovanje – poštivanje svoje osob…

Hits:1225

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 14)  Samopoštovanje se gradi na samopouzdanju - povjerenju u vlastite snage i osjećaju vlastite vrijednosti. To nije samo područje psihe nego i...

Više

Uvredljivost

Hits:1137

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 13)  Uvredljivost je vanjski impuls ili stanje izazvano nemarom, slabošću i nemoći druge osobe, a kojeg onaj koji je uvrijeđen usvaja kao...

Više

Simptomatske duhovne boli

Hits:1115

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 9,10,11)  Simptomatske bolesti mogu imati dvostruki smjer. Prvo, ukoliko fizičke bolesti i hendikepi ili psihičke boli uznapreduju, mogu kod čovjeka izazvati duhovnu...

Više

Izlaz iz straha

Hits:2182

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 8)  Vjerovati u dobro je terapija protiv straha. Ali kako doseći tu vjeru, pitanje je koje se nameće samo od sebe.Strah ima...

Više

Opet strah

Hits:1198

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br.7)  Ah, taj strah! Malo o njemu govorimo u svakodnevnom životu, a sveprisutan je. Istina, bolje je ne govoriti o negativnostima, ali kad čovjek...

Više

Lijepo je što postojiš

Hits:1036

Piše: Damir Petrić, CHT Split (Hagiohr br. 18)  Prije dvije godine čuo sam od profesora T. Ivančića za izraz Lijepo je što postojiš. U početku bilo mi je to jako...

Više

Svekrva mi je sve bolja

Hits:919

(Hagiohr br. 16) Autentičnost priče jamči uredništvo.  Živjela sam život kakav vodi valjda svaka prosječna žena. Kućanica, majka dvoje prekrasne djece, liječnica, sretno udana, dobar muž... ali nešto mi je...

Više

Sve se riješilo i bez mene

Hits:784

Piše: Lidija Kuzmanić, hagioasistentica CHT Split, (Hagiohr br. 15)  Čovjeku se u jednom trenutku života dogodi da prestane biti dijete i preuzme odgovornost za one koji su uvijek brinuli o...

Više

Scena na parkiralištu

Hits:944

Iskustvo jedne hagiopacijentice /hagioterapija u tijeku/ (Hagiohr br. 14)  Bilo je kasno poslijepodne. Odmah nakon posla krenula sam u Split na dogovoreni termin za hagioterapiju. U gradu je bila gužva...

Više

Korak antropološke medicine prema mlad…

Hits:739

Piše: Nataša Tucak, prof. defektologije (Hagiohr br. 20)  Prema tribini "Hagioterapijski pristup u radu i suživotu s djecom i mladima", voditeljice Ane Perišić, održanoj u gradskoj knjižnici u Šibeniku početkom...

Više

Tribina i u Vodicama

Hits:2684

Pripremili: Nataša Tucak i Robert Šimić  (Hagiohr br. 20)  Tribina s temom: „Ljubav – poslanje žene“ održana je prije Božića u Vodicama. Organizatori tribine bili su župa Vodice, studijska zajednica...

Više

Hagioterapija u radu s mladima

Hits:1047

(Izvještaj s tribine „Hagioterapijski pristup u radu s djecom“)  Piše: Melita Muškardin  (Hagio.hr br. 19)  U Malom Lošinju, krajem rujna ove godine, u prostorijama Osnovne škole Maria Martinolića, održana je...

Više

Uvod u antropološku medicinu u Prozor-…

Hits:857

Piše: dr. Mara Anđelić, izvještaj s tribine, nastup CHT Split (Hagiohr br. 19)  Krajem listopada ove godine u Prozor-Rami, u BiH, održana je tribina pod temom “Uvod u antropološku medicinu”...

Više

Antropološka medicina na konferenciji …

Hits:978

Piše: Renata Jurčević, predsjednica Udruge socijalnih radnika SDŽ-a (Hagiohr br. 19)  U razdoblju od 10. do 12. listopada, u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika, a pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike...

Više

Hagioterapijski pristup u radu s djeco…

Hits:705

Pripremila: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 12) Ovaj naslov bio je i tema tribine za prosvjetne djelatnike, medicinsko osoblje te djelatnike iz sustava socijalne skrbi, koju je održao prof...

Više

Djelujemo po principima duha

Hits:724

Piše: Rajka Šore (Hagiohr br. 12)  Još prije otprilike godinu dana Udrugu Moje dijete iz Solina posjetila je Ana Perišić, voditeljica Hagioterapijskog centra Split, i održala predavanje na temu Hagioterapijski...

Više

Privilegija je raditi s djecom

Hits:702

Piše: Damir Petrić, CHT Split (Hagiohr br.16)   Velika je privilegija raditi s čovjekom, a pogotovo s mladima. Rad s njima duhovno ispunja jer oni od nas traže da im vjerujemo...

Više

Sport iz duše

Hits:912

Piše: Damir Petrić, trener plivanja, CHT Split (Hagiohr br. 15)   Bavljenje sportom se dobro može vezati za načela hagioterapije. Sport bi trebao biti dobra i plodna baza koja bi se...

Više