Menu


Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split, (Hagiohr br. 18

Nakon gotovo dvadeset godina radnog staža provedenog s djecom, mladima, njihovim roditeljima i kolegama prosvjetnim djelatnicima, teolozima, psiholozima i socijalnim radnicima, te u vlastitoj obitelji, spoznala sam da su dvije bitne stvarnosti nužne za izgradnju zdravih međuljudskih odnosa. Od svoje rane mladosti u doticaju sam s hagioterapijom i baš je ona u meni iznjedrila te važne postavke – temelje za kvalitetno življenje zajedništva u sebi i oko sebe. Spomenute stvarnosti jesu svijest o osobnoj vrijednosti i nužnost praštanja.

Čovjek može praštati jedino ako spoznaje da to ima smisla. Naime, često u svojoj hagioterapijskoj praksi čujem da je to nepravda prema onome kome je zlo načinjeno. Znaju ljudi za riječ „oprosti“, koriste je u govoru i propagiraju kao nešto vrlo bitno, ali joj često ne razumiju značenje i ne poznaju njezin „mehanizam djelovanja“. 
Da bi čovjek mogao oprostiti osobi koja ga je povrijedila, najprije treba otkriti vlastitu vrijednost. To je preduvjet. Čovjeka vrijeđa ono što prihvati od drugoga, bilo da se radi o grubosti ili zloći, ili pak o propustu neučinjenog dobra. Drugi može pogriješiti, čak i namjerno biti negativan, ali stvarnu bol zadaje samo ono što čovjek usvoji kao osobnu bezvrijednost. Sigurno je da nisu sve uvrede jednake. Tako je  zločin iz ratnih razaranja, progonstava i silovanja neusporediv sa svakodnevnim nesuglasicama u obitelji ili među kolegama. Međutim, baš u tim naizgled benignim situacijama leži zamka i nemoć za zrelo odrastanje, prihvaćanje velikih životnih izazova te nadvladavanje izvanrednih i bolnih situacija.
Svakodnevno usvajanje negativnosti kod čovjeka stvara ogorčenost iz koje reagira ne samo prema osobi koja ga je povrijedila, već i prema ostalima s kojima se susreće. Vremenom postaje destruktivan prema samom sebi ili ohol i agresivan prema drugima. Svaka negativnost rađa devijaciju jer čovjek „hrani“ stanice svog organizma onim što čuje iz okoline i prihvaća kao istinu. 
Slušanje riječi prepunih kritike, poput npr. „Ništa od tebe“ ili „Nesposoban si“, destimulirajuće je za mlade osobe. Nažalost, roditelji (ali i odgojitelji, profesori i treneri) prečesto misle da će baš tako potaknuti dijete na razvoj. Postoji jedan prikriveni problem iza tih riječi. Roditelji se pravdaju nužnošću strogog odgoja da bi se usvojile norme za kvalitetan život, a zapravo prikrivaju strah od vlastitog neuspjeha, neostvarenosti i frustracija svojim životom.
Drugi problem odraslih pretjerana je popustljivost; kad bez kriterija i ustrajnosti u moralnim vrijednostima žive „usputno“ – ne daju djeci i mladima ni čvrstinu ni primjer kako da ostvaruju život. I tu je u pozadini nemoć odluke za vlastitu vrijednost i razvoj. Ljudi kao da se „izgube“ u mjerilima i očekivanjima svijeta te su, ili nespremni za roditeljstvo i pojedina zvanja, ili su pak obrnuli sustav vrijednosti te time izgubili odgojni kredibilitet.
Najbolji je lijek priznanje vlastite pogreške. Kad bi roditelji kroz stalnu svijest o originalnosti njihova poziva i samog roditeljstva smogli snage pokazati da su slabi te da mogu pogriješiti, mnoge bi se nesuglasice i nemoći njihove djece preokrenule na dobro. Odrasli nisu slabići kad pokažu svoje slabosti. Čovjek je uistinu velik jedino kad iznova krene u dobrom smjeru. Samo primjer odraslih pomaže djeci kako da se ostvaruju.
Također je bitno znati da se priznavanjem i prihvaćanjem vrijednosti drugoga pored sebe stvara mogućnost za prihvaćanje samoga sebe. Budući da je čovjeku drugi darovan kao originalni dar, samo njegovim ostvarenjem ostvaruje se i on sam, i to u vlastitoj originalnosti. Čovjek (nesvjesno) ima stav da se njegova vrijednost umanjuje uspjehom druge osobe. To je tako velika obmana i izraženija je kod odraslih nego kod djece (ona ih kopiraju). Problem je što se čovjek zbog uvredljivosti brani. 
Osoba koja je doživjela veliku uvredu ili je se kontinuirano vrijeđa, traži zaštitu, pravdu i ozdravljenje. Međutim, povrijeđeni čovjek tad najčešće posegne za krivim „lijekom“. A prebacivanje krivnje na drugoga, pokazivanje kako je ta osoba loša, traženje ljudske pravde ili pak skrivanje pred drugima i ne otvaranje novom povjerenju ostavlja tu osobu u trajnom stanju patnje.
Praštanje je odluka, to je stav da se ne prihvati zlo koje nam je upućeno. Ta odluka stvara otpor cijelog ljudskog bića prema negativnosti te otvorenost dobru, a time i samoj rehabilitaciji povjerenja. Čovjek ne može sasvim izbjeći uvrede, ali se može jačati u svijesti da je drugi nemoćan činiti samo dobro i da, ako doživi bol, donese odluku za svoju slobodu i vlastito dostojanstvo. 
Ono što se pokazuje najbolnijim iskustvom i preduvjetom za nemogućnost ostvarenja zdravih međuljudskih odnosa kod djece i mladih međusobni je odnos odraslih. Djeca gledaju i kad se čini da ne vide, kad se misli da su premaleni. Reakcije oca i majke uvelike mogu  promijeniti tijek života njihove djece. Ako je komunikacija među njima negativna, dijete može stvarati krive stavove prema osobama drugog spola, braku, životnom pozivu i sl. Ukoliko bračni drugovi ne poštuju jedan drugoga, ne znaju se podržavati, praštati si te pokazivati znakove ljubavi i povjerenja, utoliko se djeca „osakaćuju“ za vlastiti život. To se svakako odnosi i na profesore u školi, trenere u klubovima i druge pedagoge u ustanovama za odgoj djece i mladeži. Ako riječi: „Oprosti“ i „Lijepo je što postojiš baš ti“ izostanu kod odraslih, agresija, depresivnost, besmisao i beznađe kod djece neminovni su. 
Nužno je sagledati svoje ponašanje i stavove te se opredijeliti za istinu, dobrotu, ljubav (koja ponekad i boli), poštenje ... i razboritost. Važno je dovoljno dugo ostati u stavu praštanja da se dogodi nadvladavanje gorčine i osvetoljubivosti. Praštanje daje povrijeđenoj osobi slobodu od nutarnje boli, a da bi bilo oprošteno onome koji je vrijeđao, potrebno je da on sam uđe u „obraćenički mentalitet“, da prizna prijestup i počne činiti suprotno. Čovjek je slobodno biće i samo ga odluka te djelovanje za dobro izgrađuju. Ponavljam, svako zadržavanje uvrede ili pak prava na vrijeđanje drugoga, tog istog čovjeka, obezvrjeđuje čovjeka i uskraćuje mu ljepotu zajedništva. Zato je bitno vježbati se u praštanju i odluci za sebe. Lijek svoju pravu funkciju ima u primjeni, a ne samo u spoznaji da on postoji.

Hagioterapijske upute
• Zavoljeti samoga sebe presudan je iskorak za osobni razvoj i prihvaćanje drugoga u svim njegovim nesavršenostima.
• Nužno je uvijek iznova prepoznavati vlastitu vrijednost i prihvaćati svoju originalnost.
• Važno je stalno pred sobom imati spoznaju da je svijet pun izazova, a da se osobna sreća događa samo uz ostvarenje originalnosti, svoje i neponovljive.
• Samo ti znaš tko si i koje su tvoje duboke čežnje – prepoznaj ih!
• Kaže se da su čežnje zapravo Stvoriteljevi obrisi u čovjeku, a on je sama dobrota i ljubav – pa zar tvoja originalnost nije jedinstvena i dragocjena?  Jedino se ona i može ostvariti, sve ostalo životne su stranputice.
• Voleći sebe čovjek se osposobljava voljeti i svoje bližnje.
• Imaj sućuti za drugoga jer ne znaš zbog čega on negativno reagira.
• Ne dopusti da negativnost drugoga u tebi uzrokuje gorčinu i osvetoljubivost. Ako ne nadvladaš trenutnu bol i naknadnu ljutnju, ući ćeš u labirint ogovaranja i klevetanja ili pak mučnu šutnju i nekomuniciranje.
• Uvijek reci oprosti kad pogriješiš.
• Reci oprosti i onda kad druga osoba kaže da si je povrijedio, a ti to zapravo nisi učinio (namjerno). Poniznost prema tuđoj patnji uzvisuje te, makar ti se u tom trenutku čini da si se ponizio. Između poniznosti i ponižavanja velika je razlika. Ovo pravilo posebno vrijedi za supružnike i roditelje spram njihove djece. Vrijedi i za sve odrasle koji su u direktnom radu i suživotu s djecom i mladima.  
• Imaj na umu da svojom čestom nesmotrenošću ili iskrenošću u drugoj osobi dodiruješ neku njezinu  već postojeću bol te da ona negativno reagira iz te muke, a ne prema tebi osobno.
• To vrijedi i za tebe i tvoju prošlost. Pazi da ne kriviš „pravednoga“. Opraštaj onome koji te povrijedio, a ne okrivljuj onoga koji te podsjetio na bol. I budi uporan dok muka ne prestane (mnoge se stare patnje vraćaju kao oštrica mača u našu svijest i treba ih nanovo ozdravljati).
• Bez obzira na bolna iskustva nekvalitetne komunikacije uvijek misli, govori, čini i očekuj samo dobro.
• Kad si uistinu obeščašćen, potrudi se ne širiti negativnost o toj osobi jer tad se samo širi zlo i ti sam postaješ dionik tog zla.
• Nemoguće je proći svijetom bez uvreda, ali nema niti jedne negativne situacije koja se ne može preokrenuti na dobro. Nadvladana patnja i odustajanje od širenja zloće tebe učvršćuje u vlastitoj izgradnji.
• Mržnja je najjači otrov, a ljubav spasonosni lijek. Ljubav pretpostavlja rizik neuzvraćenosti, ali joj je mir sigurni dobitak.
• Ne zaboravi, odrasli su putokaz djeci. Primjer se pak ne pokazuje kroz ljubav roditelja prema samom djetetu, već roditelja međusobno.
• Odgajatelji, profesori, treneri, pedagozi ... djeci donose najprije sebe – svoj duh i nutrinu. Važno je ne zavaravati se mišlju da je bitno jedino odraditi posao te prenijeti znanje i vještine.
• Naprosto, odrasli su pozvani na ljubav, a ne na ostvarenje vlastitih želja, ambicija i očekivanja svijeta.

Priprema odraslih za suživot sa svojim ukućanima i svakodnevni rad pretpostavlja vrijeme u sabranosti i izvršavanje sljedećih iskoraka, u svijesti i odluci:
- Ja sam dragocjeno biće već time što postojim.
- Voljen sam od Stvoritelja i onih koji prepoznaju svoju osobnu vrijednost.
- Opraštam svima koji su me povrijedili jer ne želim zadržavati tuđe zlo u sebi.
- Tražim oproštenje za sebe od onih koje sam ja povrijedio svojom nesmotrenošću, nebrigom, ohološću i grubošću.
- Oslanjam se na i prihvaćam ono dobro koje čovjek ima u sebi jer potekao je iz apsolutnog dobra i u svojoj je nutrini ranjeno biće.
- Očekujem samo dobro te dobar ishod svake situacije i odnosa, kako u vlastitom domu, tako i na mom radnom mjestu.
- Donosim nanovo odluku za ljubav, strpljenje, razumijevanje, sućut...
- Radujem se uspjehu druge osobe jer  to me oslobađa moguće ljubomore, a time i nemoći za vlastitu ostvarenost.
- Nanovo kažem „Da!“ svom životu!   
Prihvaćanje svoje osobnosti i odluka za praštanje najčešći su lijekovi koje primjenjujem kad pred sobom imam mladog hagiopacijenta u beznađu, prepunog gorčine i razočaranosti u život. U pozadini te patnje uglavnom susrećem obeščašćenu osobu u njezinu dostojanstvu,  nerazvijenu originalnost i ranjenu interpersonalnost. Negativni međuljudski odnosi kod mladih djeluju na tri razine. Najprije su to narušeni odnosi između njih i njihovih roditelja, a tu se nerijetko nakalemljuju i uvrede od nastavnika, odgajatelja i pedagoga te prijatelja i braće. Drugi bolan odnos prema Onom je koji ih je (navodno) stvorio. I treći, neprihvaćanje sebe. Nikoga čovjek ne može tako obezvrijediti i „popljuvati“ kao samoga sebe. To se posebno odnosi na mladu osobu. Ipak, moje osobno iskustvo i pozitivna iskustva na stotine mladih iz hagioterapijske prakse pokazala su mi da izlaza ima.

CHT-Split za hagio.hrČlanovi uduge „Centra za hagioterapiju – Split“ (CHTS) za časopis hagio.hr

Svatko od nas treba biti hagioasistent

Hits:755

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 13)  Istinita je anegdota o djedu koji je gotovo dvadeset dana bio priključen na aparate. Za njegov se život borilo desetak vrhunskih liječnika...

Više

Tko je to hagioasistent

Hits:766

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 12)  Htjela bih s vama podijeliti iskustvo svog hagioterapijskog zvanja te potaknuti na odaziv one koji žele postati hagioasistenti, a posebno...

Više

Za žene (i muškarce koji ih vole)

Hits:757

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split, (Hagiohr br. 19) Već neko vrijeme u ruke mi dolaze knjige o poslanju žene, o njezinu dostojanstvu, ali i o njezinoj patnji kad ne živi...

Više

Sportska vjera

Hits:600

Piše: Damir Petrić, trener plivanja, CHT Split (Hagiohr br. 19)  Vjera u sportu zauzima primarnu ulogu u životu sportaša i trenera, jednako kao i u životu svakog čovjeka. Bez vjere...

Više

Za prave sportaše

Hits:632

Piše: Damir Petrić, trener, CHT Split (Hagiohr br. 18)  Sportaš se često tijekom karijere nađe u sukobu – s upravama klubova, trenerima, suigračima, publikom, medijima...Svi od sportaša nešto očekuju –...

Više

Spoj socijalnog rada i hagioterapije

Hits:653

Piše: Valentina Koljanin, dipl. soc. radnik, CHT Split (Hagiohr br. 13)   U nevjerojatnoj želji i čežnji za duhovnim i psihološkim smjernicama, „igrom slučaja“ naletjela sam na hagioterapiju.Znajući da trebam započeti...

Više

Tko to nije osoba s invaliditetom

Hits:1213

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 5 i 6)  Čovjek je ono što u sebi gleda i za što se odlučuje. Kada ga nešto boli ili je depresivan...

Više

Mudrost kao izlaz iz patnje

Hits:694

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split (Hagiohr br. 20)  Oduvijek je bilo teško dati odgovor na pitanje koji je smisao ljudske patnje. Ipak, put do tog odgovora vodi preko njena...

Više

Preduvjet za zdrave međuljudske odnose

Hits:1069

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split, (Hagiohr br. 18)  Nakon gotovo dvadeset godina radnog staža provedenog s djecom, mladima, njihovim roditeljima i kolegama prosvjetnim djelatnicima, teolozima, psiholozima i socijalnim radnicima...

Više

Izaći iz depresije

Hits:1878

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica CHT Split (Hagiohr br. 17)  Današnji čovjek višestruko pati, a jedan je od razloga depresija. Ona je druga najprisutnija bolest čovječanstva, a poprima oblik epidemije zbog...

Više

Ljubav – putokaz u nadvladavanju negat…

Hits:1376

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split  (Hagiohr br. 16)  Neuroznanstvenici već nam potpuno jasno (bolje rečeno napokon) tvrde da samo pozitivne misli, govor i djela ozdravljaju, ne samo ljudski duhovni...

Više

Kad navale negativne misli, riječi i o…

Hits:1080

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 15)  „Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u okovima“ rekao je Jean-Jacques Rousseau.Što se to s čovjekom događa da olako pristaje...

Više

Radost i cjelovitost nasuprot razočare…

Hits:805

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 14)  Često čujemo kako je nužno imati životnu viziju, slijediti je unatoč preprekama i uvijek iznova nadvladavati neugodne situacije. Ipak, nerijetko je...

Više

Samopoštovanje – poštivanje svoje osob…

Hits:1225

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 14)  Samopoštovanje se gradi na samopouzdanju - povjerenju u vlastite snage i osjećaju vlastite vrijednosti. To nije samo područje psihe nego i...

Više

Uvredljivost

Hits:1137

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 13)  Uvredljivost je vanjski impuls ili stanje izazvano nemarom, slabošću i nemoći druge osobe, a kojeg onaj koji je uvrijeđen usvaja kao...

Više

Simptomatske duhovne boli

Hits:1115

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 9,10,11)  Simptomatske bolesti mogu imati dvostruki smjer. Prvo, ukoliko fizičke bolesti i hendikepi ili psihičke boli uznapreduju, mogu kod čovjeka izazvati duhovnu...

Više

Izlaz iz straha

Hits:2182

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 8)  Vjerovati u dobro je terapija protiv straha. Ali kako doseći tu vjeru, pitanje je koje se nameće samo od sebe.Strah ima...

Više

Opet strah

Hits:1197

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br.7)  Ah, taj strah! Malo o njemu govorimo u svakodnevnom životu, a sveprisutan je. Istina, bolje je ne govoriti o negativnostima, ali kad čovjek...

Više

Lijepo je što postojiš

Hits:1036

Piše: Damir Petrić, CHT Split (Hagiohr br. 18)  Prije dvije godine čuo sam od profesora T. Ivančića za izraz Lijepo je što postojiš. U početku bilo mi je to jako...

Više

Svekrva mi je sve bolja

Hits:919

(Hagiohr br. 16) Autentičnost priče jamči uredništvo.  Živjela sam život kakav vodi valjda svaka prosječna žena. Kućanica, majka dvoje prekrasne djece, liječnica, sretno udana, dobar muž... ali nešto mi je...

Više

Sve se riješilo i bez mene

Hits:784

Piše: Lidija Kuzmanić, hagioasistentica CHT Split, (Hagiohr br. 15)  Čovjeku se u jednom trenutku života dogodi da prestane biti dijete i preuzme odgovornost za one koji su uvijek brinuli o...

Više

Scena na parkiralištu

Hits:943

Iskustvo jedne hagiopacijentice /hagioterapija u tijeku/ (Hagiohr br. 14)  Bilo je kasno poslijepodne. Odmah nakon posla krenula sam u Split na dogovoreni termin za hagioterapiju. U gradu je bila gužva...

Više

Korak antropološke medicine prema mlad…

Hits:739

Piše: Nataša Tucak, prof. defektologije (Hagiohr br. 20)  Prema tribini "Hagioterapijski pristup u radu i suživotu s djecom i mladima", voditeljice Ane Perišić, održanoj u gradskoj knjižnici u Šibeniku početkom...

Više

Tribina i u Vodicama

Hits:2684

Pripremili: Nataša Tucak i Robert Šimić  (Hagiohr br. 20)  Tribina s temom: „Ljubav – poslanje žene“ održana je prije Božića u Vodicama. Organizatori tribine bili su župa Vodice, studijska zajednica...

Više

Hagioterapija u radu s mladima

Hits:1047

(Izvještaj s tribine „Hagioterapijski pristup u radu s djecom“)  Piše: Melita Muškardin  (Hagio.hr br. 19)  U Malom Lošinju, krajem rujna ove godine, u prostorijama Osnovne škole Maria Martinolića, održana je...

Više

Uvod u antropološku medicinu u Prozor-…

Hits:857

Piše: dr. Mara Anđelić, izvještaj s tribine, nastup CHT Split (Hagiohr br. 19)  Krajem listopada ove godine u Prozor-Rami, u BiH, održana je tribina pod temom “Uvod u antropološku medicinu”...

Više

Antropološka medicina na konferenciji …

Hits:978

Piše: Renata Jurčević, predsjednica Udruge socijalnih radnika SDŽ-a (Hagiohr br. 19)  U razdoblju od 10. do 12. listopada, u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika, a pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike...

Više

Hagioterapijski pristup u radu s djeco…

Hits:705

Pripremila: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 12) Ovaj naslov bio je i tema tribine za prosvjetne djelatnike, medicinsko osoblje te djelatnike iz sustava socijalne skrbi, koju je održao prof...

Više

Djelujemo po principima duha

Hits:724

Piše: Rajka Šore (Hagiohr br. 12)  Još prije otprilike godinu dana Udrugu Moje dijete iz Solina posjetila je Ana Perišić, voditeljica Hagioterapijskog centra Split, i održala predavanje na temu Hagioterapijski...

Više

Privilegija je raditi s djecom

Hits:702

Piše: Damir Petrić, CHT Split (Hagiohr br.16)   Velika je privilegija raditi s čovjekom, a pogotovo s mladima. Rad s njima duhovno ispunja jer oni od nas traže da im vjerujemo...

Više

Sport iz duše

Hits:911

Piše: Damir Petrić, trener plivanja, CHT Split (Hagiohr br. 15)   Bavljenje sportom se dobro može vezati za načela hagioterapije. Sport bi trebao biti dobra i plodna baza koja bi se...

Više