Menu

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split  (Hagiohr br. 16

Neuroznanstvenici već nam potpuno jasno (bolje rečeno napokon) tvrde da samo pozitivne misli, govor i djela ozdravljaju, ne samo ljudski duhovni život, nego i tjelesni. Zašto to ne činimo? Zašto se ponašamo po inerciji; osim mene i drugi misle osvetničke, bludne i druge negativne misli pa ću se i ja kroz njih malo olakšati; ogovaraju i drugi pa je normalno da i ja tako činim; kradu i drugi pa je lukavo da se i ja zbrinem – to ionako nije „ničije“. Svi tako čine?!
Čovjek je mudro biće i da bi bio zdrav, mora mudro i postupati. U sebi imamo zapisane temeljne zakonitosti, ali ih jedino mi moramo živjeti, neće to učiniti nitko umjesto nas. Naprosto, ako ne činim dobro, činim zlo, nema trećeg.

„Ljubav ne pokreće svijet, ona to kretanje čini vrijednim truda.“ F. I. Jones
Sve dobro što se u životu jednog čovjeka može dogoditi ima veze s razvojem, a razvoj je uvjetovan odlukom za ljubav.
Iz vlastita iskustva i iskustva ljudi s kojima živim, prijateljujem i radim, mogu potvrditi da je čovjek, rođenjem za ovaj svijet, dobio mogućnost baš za ljubav. Čovjek živi jedino da bi volio, a da bi se to moglo događati potrebno je da najprije bude voljen.
Svaka bol i patnja svoj korijen imaju u manjku nježnosti i privrženosti. Taj manjak očituje se kroz nepovjerenje budući da je povjerenje vjera i otvorenost drugoj osobi.
Čovjek osjeća neizmjernu čežnju za drugim. On je najranjiviji i najjadniji kad mu ljubav nije uzvraćena i kad svoje darivanje ne može zamijeniti tuđim bogatstvom. Kako bi Winston Churchill rekao: „Da bismo preživjeli moramo puno toga primiti, no da bismo živjeli, trebamo davati.“

Pitate se, poštovani čitatelji, kakva je poveznica između ljubavi i negativnih misli, riječi i odluka? One su posljedice ili simptomi nutarnjeg stanja čovjeka. Naime, ako čovjek nije prihvaćen od drugoga, u njemu se stvara manjak sigurnosti koji kao „rupa“ stvara prostor za negativni aspekt postojanja.
Sve što nije punina ima svoju manjkavost, a ona se očituje kroz negativne fenomene: čovjek je ljut, grub, agresivan ili pak žalostan, potišten, u strahu, ima osjećaj manje vrijednosti ili mu se život čini besmislenim.
Ako dijete nije dočekano s radošću ili je doživjelo odbačenost, stvara u sebi platformu na kojoj mu ostale cjeloživotne muke još više produbljuju bol i onesposobljuju ga za razvoj.

Unatoč svim negacijama, današnji čovjek čezne biti karakteran i pošten, govoriti istinu i činiti korisna djela. Svaki čovjek u svom temelju ima istu predispoziciju i sposobnost odazvati se transcendentalima: teži jedinstvu, velikodušan je, čovjekoljubiv, neizmjeran u stvaralaštvu... Svatko od nas ima mogućnost i šansu da bude vrhunsko biće. Pa gdje je onda zamka?
Duhovne zakonitosti spoznajemo drugačije kao odrasli, nego kao djeca jer prirodno-moralne principe različito tumačimo (ovisno o odgoju, utjecajima mentaliteta svijeta u kojem živimo, proživljenim traumama i predrasudama ili pak uslijed velikih razočarenja) te time nerijetko negativno živimo i svoje ponašanje.

Nužna je svijest da me druga osoba ranjava zato što je i sama ranjena ili je nekom nesmotrenošću dotakla moju već postojeću bol. Važno je ne uzvraćati jer svako uzvraćanje uvrede za uvredu moju muku još više produbljuje, svaka grubost još mi više oduzima sigurnost, povjerenje, odvažnost i hrabrost, strpljenje i velikodušnost.
Smatram ključnim da nova odluka bude samo odluka za dobro jer samo ona može promijeniti tijek čovjekovih misli, osjećaja i govora koji potom urode takvim djelima.
Hagioterapijska iskustva svjedoče da je puno važnije spoznati zakonitosti po kojima čovjek zna što mu je činiti te da tako ostane trajno u ljubavi za drugoga bez obzira na povremena razočaranja.

Jasno, treba biti strpljiv i sa samim sobom. Jedna moja prijateljica i vrsna psihologinja često ponavlja: „Voljeti sebe doživotna je avantura.“ Baš je tu ključ. Da bih bila sretna i prihvaćena od drugoga te time uvjetovana za razvoj, moram najprije sebe prihvatiti. Ja sam (ti si) dragocjeno i neponovljivo biće. Baš ja (ti)!!!
Moja originalnost stvara predispoziciju za razvoj, a moje prihvaćanje sebe, uz sve manjkavosti, stvara ambijent u kojem mi se druga osoba otvara. Ako sebe ne odbacujem ili ne sumnjam u svoju vrijednost, činim sebe i svoje srce otvorenim i sposobnim da se u njega nastani drugi – moj ti.

Strah koji je nerijetko prepreka za otvaranje drugoj osobi uvjetovan je i sveopćim pitanjem: „Jesmo li dovoljno vrijedni i ostvarujemo li se u zamisli Onoga koji je nas nama darovao?“
Čemu misliti dobre misli, govoriti dobre riječi, činiti dobra djela , biti dobrostiv prema drugome, riskirati s osjećajima koji mi možda neće biti uzvraćeni, ne živjeti život kao zbroj sve većih užitaka? Čemu, ako to sve jednog dana ovdje i završava? A što ako nije baš tako?
Neuroznanstvenici već nam potpuno jasno (bolje rečeno napokon) tvrde da samo pozitivne misli, govor i djela ozdravljaju, ne samo ljudski duhovni život, nego i tjelesni. Zašto to ne činimo? Zašto se ponašamo po inerciji; osim mene i drugi misle osvetničke, bludne i druge negativne misli pa ću se i ja kroz njih malo olakšati; ogovaraju i drugi pa je normalno da i ja tako činim; kradu i drugi pa je lukavo da se i ja zbrinem – to ionako nije „ničije“. Svi tako čine?!
Čovjek je mudro biće i da bi bio zdrav, mora mudro i postupati. U sebi imamo zapisane temeljne zakonitosti, ali ih jedino mi moramo živjeti, neće to učiniti nitko umjesto nas. Naprosto, ako ne činim dobro, činim zlo, nema trećeg.

Biti vjeran sebi, drugoj osobi i onome što je egzistencijalno upisano u mene od trenutka mog začeća, znači biti zdrav. Vjernost je preduvjet za ljubav. Ona nije ostvariva samo kroz zaljubljenost. Ona je iščekivanje onog drugog da ti dođe iako on još nije spreman na dolazak, da ti se vrati onaj koji te je napustio, da sretneš onog kojeg slutiš u čežnji...  Sve se to ostvaruje i događa kako je najbolje za tebe i kad se, unatoč svemu, odlučuješ za mudrost: misliti, govoriti i činiti dobro.
Čovjek je vrhunsko biće, ali je stvorenje svog Tvorca. Kakav je On i mi smo takvi pozvani biti. Plod je tih odluka ostvarenost, uzvraćena ljubav baš one osobe koja mi je darovana i nutarnja radost unatoč proživljenoj patnji, iščekivanju i slutnji.
Zaključit ću s Gandhijevim riječima: „Gdje je ljubav, tu je i život.“
 
MALA LJEKARNA:
1. Promišljaj o sebi: „Tko si zapravo ti?“
2. Daj si vremena da doživiš sebe kao vrednotu.
3. Što je tvoja čežnja, što još želiš postati?
4. Reci svom životu DA, unatoč preprekama i dosadašnjem iskustvu.
5. Uđi u apsolutnu dobrotu, ljubav, istinu jer oni te okružuju kao zrak koji ne vidiš, a bez kojeg ne možeš preživjeti.
6. Registriraj da te Sigurnost stalno prožima, otvori joj se.
7. Odluči se za ljubav, ona ima mnogo lica (roditeljska, prijateljska, bračna ..., za onu/onoga kojeg slutiš kao svoje ti…).
8. Uđi u praštanje prema onima koji su te povrijedili (prisjeti se, praštanje je tvoja sloboda).
9. U srcu se ispričaj svima protiv kojih si ružno mislio/-la, govorio/-la, činio/-la neko loše djelo ili propustio/-la učiniti dobro (samo te pokajanje uvodi u istinu).
10. Pronađi dobro u drugima – ne daj čovjeka pored sebe, on je dar za tvoje ostvarenje.
11. Preispituj svoje misli i vježbaj se u svakodnevnim pozitivnim mislima, riječima i djelima (ne zaboravi, samo te one čine zdravom osobom).
12. Dopusti sebi da budeš vrhunsko biće – samo je razvoj tvoja radost.
13. Bezuvjetno voli jer tvoja otvorenost otvara drugoga.

CHT-Split za hagio.hrČlanovi uduge „Centra za hagioterapiju – Split“ (CHTS) za časopis hagio.hr

Svatko od nas treba biti hagioasistent

Hits:755

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 13)  Istinita je anegdota o djedu koji je gotovo dvadeset dana bio priključen na aparate. Za njegov se život borilo desetak vrhunskih liječnika...

Više

Tko je to hagioasistent

Hits:766

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 12)  Htjela bih s vama podijeliti iskustvo svog hagioterapijskog zvanja te potaknuti na odaziv one koji žele postati hagioasistenti, a posebno...

Više

Za žene (i muškarce koji ih vole)

Hits:753

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split, (Hagiohr br. 19) Već neko vrijeme u ruke mi dolaze knjige o poslanju žene, o njezinu dostojanstvu, ali i o njezinoj patnji kad ne živi...

Više

Sportska vjera

Hits:600

Piše: Damir Petrić, trener plivanja, CHT Split (Hagiohr br. 19)  Vjera u sportu zauzima primarnu ulogu u životu sportaša i trenera, jednako kao i u životu svakog čovjeka. Bez vjere...

Više

Za prave sportaše

Hits:632

Piše: Damir Petrić, trener, CHT Split (Hagiohr br. 18)  Sportaš se često tijekom karijere nađe u sukobu – s upravama klubova, trenerima, suigračima, publikom, medijima...Svi od sportaša nešto očekuju –...

Više

Spoj socijalnog rada i hagioterapije

Hits:653

Piše: Valentina Koljanin, dipl. soc. radnik, CHT Split (Hagiohr br. 13)   U nevjerojatnoj želji i čežnji za duhovnim i psihološkim smjernicama, „igrom slučaja“ naletjela sam na hagioterapiju.Znajući da trebam započeti...

Više

Tko to nije osoba s invaliditetom

Hits:1212

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 5 i 6)  Čovjek je ono što u sebi gleda i za što se odlučuje. Kada ga nešto boli ili je depresivan...

Više

Mudrost kao izlaz iz patnje

Hits:694

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split (Hagiohr br. 20)  Oduvijek je bilo teško dati odgovor na pitanje koji je smisao ljudske patnje. Ipak, put do tog odgovora vodi preko njena...

Više

Preduvjet za zdrave međuljudske odnose

Hits:1067

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split, (Hagiohr br. 18)  Nakon gotovo dvadeset godina radnog staža provedenog s djecom, mladima, njihovim roditeljima i kolegama prosvjetnim djelatnicima, teolozima, psiholozima i socijalnim radnicima...

Više

Izaći iz depresije

Hits:1876

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica CHT Split (Hagiohr br. 17)  Današnji čovjek višestruko pati, a jedan je od razloga depresija. Ona je druga najprisutnija bolest čovječanstva, a poprima oblik epidemije zbog...

Više

Ljubav – putokaz u nadvladavanju negat…

Hits:1376

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split  (Hagiohr br. 16)  Neuroznanstvenici već nam potpuno jasno (bolje rečeno napokon) tvrde da samo pozitivne misli, govor i djela ozdravljaju, ne samo ljudski duhovni...

Više

Kad navale negativne misli, riječi i o…

Hits:1080

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 15)  „Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u okovima“ rekao je Jean-Jacques Rousseau.Što se to s čovjekom događa da olako pristaje...

Više

Radost i cjelovitost nasuprot razočare…

Hits:804

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 14)  Često čujemo kako je nužno imati životnu viziju, slijediti je unatoč preprekama i uvijek iznova nadvladavati neugodne situacije. Ipak, nerijetko je...

Više

Samopoštovanje – poštivanje svoje osob…

Hits:1225

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 14)  Samopoštovanje se gradi na samopouzdanju - povjerenju u vlastite snage i osjećaju vlastite vrijednosti. To nije samo područje psihe nego i...

Više

Uvredljivost

Hits:1136

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 13)  Uvredljivost je vanjski impuls ili stanje izazvano nemarom, slabošću i nemoći druge osobe, a kojeg onaj koji je uvrijeđen usvaja kao...

Više

Simptomatske duhovne boli

Hits:1114

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 9,10,11)  Simptomatske bolesti mogu imati dvostruki smjer. Prvo, ukoliko fizičke bolesti i hendikepi ili psihičke boli uznapreduju, mogu kod čovjeka izazvati duhovnu...

Više

Izlaz iz straha

Hits:2182

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 8)  Vjerovati u dobro je terapija protiv straha. Ali kako doseći tu vjeru, pitanje je koje se nameće samo od sebe.Strah ima...

Više

Opet strah

Hits:1195

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br.7)  Ah, taj strah! Malo o njemu govorimo u svakodnevnom životu, a sveprisutan je. Istina, bolje je ne govoriti o negativnostima, ali kad čovjek...

Više

Lijepo je što postojiš

Hits:1036

Piše: Damir Petrić, CHT Split (Hagiohr br. 18)  Prije dvije godine čuo sam od profesora T. Ivančića za izraz Lijepo je što postojiš. U početku bilo mi je to jako...

Više

Svekrva mi je sve bolja

Hits:917

(Hagiohr br. 16) Autentičnost priče jamči uredništvo.  Živjela sam život kakav vodi valjda svaka prosječna žena. Kućanica, majka dvoje prekrasne djece, liječnica, sretno udana, dobar muž... ali nešto mi je...

Više

Sve se riješilo i bez mene

Hits:784

Piše: Lidija Kuzmanić, hagioasistentica CHT Split, (Hagiohr br. 15)  Čovjeku se u jednom trenutku života dogodi da prestane biti dijete i preuzme odgovornost za one koji su uvijek brinuli o...

Više

Scena na parkiralištu

Hits:942

Iskustvo jedne hagiopacijentice /hagioterapija u tijeku/ (Hagiohr br. 14)  Bilo je kasno poslijepodne. Odmah nakon posla krenula sam u Split na dogovoreni termin za hagioterapiju. U gradu je bila gužva...

Više

Korak antropološke medicine prema mlad…

Hits:739

Piše: Nataša Tucak, prof. defektologije (Hagiohr br. 20)  Prema tribini "Hagioterapijski pristup u radu i suživotu s djecom i mladima", voditeljice Ane Perišić, održanoj u gradskoj knjižnici u Šibeniku početkom...

Više

Tribina i u Vodicama

Hits:2682

Pripremili: Nataša Tucak i Robert Šimić  (Hagiohr br. 20)  Tribina s temom: „Ljubav – poslanje žene“ održana je prije Božića u Vodicama. Organizatori tribine bili su župa Vodice, studijska zajednica...

Više

Hagioterapija u radu s mladima

Hits:1045

(Izvještaj s tribine „Hagioterapijski pristup u radu s djecom“)  Piše: Melita Muškardin  (Hagio.hr br. 19)  U Malom Lošinju, krajem rujna ove godine, u prostorijama Osnovne škole Maria Martinolića, održana je...

Više

Uvod u antropološku medicinu u Prozor-…

Hits:857

Piše: dr. Mara Anđelić, izvještaj s tribine, nastup CHT Split (Hagiohr br. 19)  Krajem listopada ove godine u Prozor-Rami, u BiH, održana je tribina pod temom “Uvod u antropološku medicinu”...

Više

Antropološka medicina na konferenciji …

Hits:975

Piše: Renata Jurčević, predsjednica Udruge socijalnih radnika SDŽ-a (Hagiohr br. 19)  U razdoblju od 10. do 12. listopada, u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika, a pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike...

Više

Hagioterapijski pristup u radu s djeco…

Hits:705

Pripremila: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 12) Ovaj naslov bio je i tema tribine za prosvjetne djelatnike, medicinsko osoblje te djelatnike iz sustava socijalne skrbi, koju je održao prof...

Više

Djelujemo po principima duha

Hits:723

Piše: Rajka Šore (Hagiohr br. 12)  Još prije otprilike godinu dana Udrugu Moje dijete iz Solina posjetila je Ana Perišić, voditeljica Hagioterapijskog centra Split, i održala predavanje na temu Hagioterapijski...

Više

Privilegija je raditi s djecom

Hits:701

Piše: Damir Petrić, CHT Split (Hagiohr br.16)   Velika je privilegija raditi s čovjekom, a pogotovo s mladima. Rad s njima duhovno ispunja jer oni od nas traže da im vjerujemo...

Više

Sport iz duše

Hits:911

Piše: Damir Petrić, trener plivanja, CHT Split (Hagiohr br. 15)   Bavljenje sportom se dobro može vezati za načela hagioterapije. Sport bi trebao biti dobra i plodna baza koja bi se...

Više