Menu

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 12

Htjela bih s vama podijeliti iskustvo svog hagioterapijskog zvanja te potaknuti na odaziv one koji žele postati hagioasistenti, a posebno "stare" hagioasistente koji su se pomalo izgubili u svakodnevici, poslovnim i obiteljskim brigama ili nekom životnom promašaju.
Nisam ja odabrala hagioterapiju, nego je ona odabrala mene! Mišljenja sam da zvanje ni ne možemo odabrati već trebamo otkrivati koji talent imamo te živjeti, školovati se i razvijati u skladu s njim. Zvanje je sposobnost koju nosimo u sebi, s kojom se rađamo, ali koju ne ostvarujemo samo učenjem vještina i znanja, već se cjelokupnim životom pripremamo za nju. Mene je uvjetovala moja dugogodišnja bolest (svjedočenje je objavljeno u br. 7 ovog časopisa) i baš iskustvo borbe za zdravlje postalo je moj glavni adut za uspjeh u posredovanju smisla onim ljudima koji su ga izgubili.
Svojim velikim životnim napretkom smatram trenutak kad sam počela učiti iz tuđih pogrešaka te uspjeha mojih bližnjih i kolega (tada se najbolje uočava sloboda i vlastita originalnost). Ali, najviše od svega sam napredovala kad sam spoznala koje su zakonitosti duha – da je život u skladu s prirodnim i moralnim zakonitostima nužan i uistinu moguć. Percipirajući gdje su zamke svijeta, vlastitih slabosti i nemoći ljudi koji me okružuju, uvelike sam si pomogla, a kad sam spoznala što trebam činiti, zapravo sam se spasila.
Mir je uvijek bio i ostao plod susreta sa smislom, dobrom odlukom i sigurnim iskorakom. Naučila sam, također, registrirati i razloge patnje koju proživljavam. Nije isto je li bol nastupila kao simptom (da ima izvor u nekoj davno doživljenoj traumi) ili kao posljedica grijeha ili pak kao nemoć zbog neiskoraka u novo. Mi ljudi smo u apsolutnom sada upravo po duhovnoj razini i zato nas uvjetuju proživljeni trenuci našeg djetinjstva (a nerijetko su to najbolnije traume), grešna narav i olako suobličavanje sa svijetom te (ono što smatram najvećim problemom) nemoć da budemo ono što trebamo biti.
Poznato vam je da čovjek uvelike nadilazi samoga sebe i da nije ono što jest već ono što može biti. A zašto to nije? Zašto, gotovo stalno, mislimo da je to određeno za neke druge ljude, a ne za nas (mene!)? Zašto? Ozbiljno pitam: zašto?
Čovjek se može razvijati, u tom životnom hodu, samo ako se okreće k dobru. Naime, mnogi su uspješni - u karijeri, moći, slavi, materijalnoj sigurnosti, časti. Mnogi rade velike stvari - liječe bolesne, daju u dobrotvorne svrhe, zapošljavaju ljude… Ipak, nerijetko se sve to čini, a da se istovremeno prelazi preko samog čovjeka. Zašto čovjek nasušno treba znakove priznanja i troši toliku energiju tražeći od drugog čovjeka potvrdu kvalitete vlastitog postojanja i smisla življenja? Gdje je problem? Mnogi su se veliki talenti izgubili kad im je postalo bitno što će ljudi reći, ali se i mnogi obični ljudi gube kad misle da su smisao, snaga i uspjeh u njihovim rukama.
Što nam je činiti da budemo sretni, da živimo? Mudra izreka kaže: čovječe, budi bitan!
Važno je registrirati gdje si sada sa samim/om sobom. Što ili tko je uporište tvoga života? I, čega se ti zapravo bojiš?
Čovjek je u svom temelju biće povjerenja, a povjerenje je vjera u osobu. Kakav/a si u odnosu prema sebi samom/oj, drugima, Stvoritelju?  Zapamti, sloboda koja dolazi iz praštanja i pokajanja je sloboda od, koja pak daje predispoziciju za slobodu za. Da bismo istinski mogli biti ono za čim čeznemo, moramo se osloboditi svega što je devijantno, manjkavo i traumatizirano te zla drugih koje nas vezuje ukoliko ga ne otpustimo. U slobodu za ulazi se preispitivanjem svoje originalnosti i duboke čežnje za ostvarenjem (budućnost me izvodi iz moje prošlosti). To iskustvo nerijetko vodi u životno zanimanje – moj život postaje moje zanimanje, a moje zanimanje postaje moj život.
Ono što je posebno važno da bismo bili vrsni hagioasistenti jest svijest o tome tko je to meni mene darovao. Tko je to u mene ucijepio moje zvanje? Tko me to do danas prati i poziva da se odlučim biti sve što mogu postati? Tko to, zapravo, daje slobodu neizmjernog razvoja?
Ponovo pogledaj: Čega se ti bojiš? Što to, baš tebe, sprječava da se pokreneš? Nije problem ni grijeh, ni hendikep već nepovjerenje. Krivu sliku sigurnosti nosimo u sebi. A ako se varam, blago tebi poštovani čitatelju (ti si sigurno na tragu traženog talenta)!
Jednom je prof. T. Ivančić na stručnom usavršavanju za hagioasistente sažeo koje bi odlike ta osoba trebala imati: da je poslušna, ponizna i siromašna (u prvi mah se čini da sve to može imati jedino prava časna sestra). Značenje je zapravo vrlo jednostavno i lako za živjeti. Nužno je biti poslušan onome koji je ispred tebe – koji ti krči put (utemeljitelju). Biti ponizan pred čovjekom kojemu se posreduje zdravlje – to je uistinu čast (patniku i onome u čije ime to činimo). Biti siromašan, pak znači, biti u stalnoj potrebi za izvorom zdravlja, smisla, milosti, slobode, ljubavi... Ne trebamo, niti možemo, biti sami na ovom zadatku.
Kad sam bolje ušla u značenje ovih postulata zaključila sam da mi je sve darovano i da trebam samo krenuti tim putem: istinitim, koji me vodi u dobro i čiji je plod ljepota i životna radost.
Mi imamo jednu osnovnu prepreku u sebi - mislimo kako smo odgovorni za sve slabosti, propuste i grijehe svijeta te da smo mi ti koji spašavamo ljude koji traže pomoć ili ne poznaju zakonitosti antropološke pneumatologije. Mi trebamo samo reći da svom životu i zvanju te se sabirati nad bitnim – biti u odnosu sa Stvoriteljem, da budemo u jedinstvu. Samo učenje (racionalno razumijevanje i izražavanje) tada se događa s lakoćom.
Moje iskustvo je da se čovjek može silno zadiviti nad vlastitim sposobnostima i blagom koje mu bude darovano. Nerijetko se iznenadim otkud mi sve te spoznaje i izričaj s kojim odgovaram na pitanja ljudi. Ali, logično je da smo poslani osobama koje same ne mogu izaći iz svoje muke ili ne spoznaju gdje je njihov problem. Svaka osoba - hagiopacijent, kao individua i original, traži poseban pristup i ne smije biti limitirana vremenom.
Posredovati čovjeku ljubav je osnovna zakonitost u hagioterapiji (kako lijepo zvanje - ljubitelj čovjeka), a da bi se ona mogla i događati najprije ja sam/a moram biti prihvaćen/-a (od sebe samog/-e, ljudi  - njihovih najdubljih dubina i Stvoritelja).
Do idućeg susreta (kada ćemo nastaviti korak dalje s uputama i konkretnim iskustvom) želim vam da budete ljubljeni – iskoristite pravo koje imate od trenutka postanka za ovaj svijet. Odvojite vrijeme i prepustite se toj 'nesigurnoj' Sigurnosti. Recite vi meni: a što vas košta ovo isprobati? Dnevno možete „izgubiti“ samo 20-ak minuta (kao da inače ne „gubite“ i više?!).

CHT-Split za hagio.hrČlanovi uduge „Centra za hagioterapiju – Split“ (CHTS) za časopis hagio.hr

Svatko od nas treba biti hagioasistent

Hits:754

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 13)  Istinita je anegdota o djedu koji je gotovo dvadeset dana bio priključen na aparate. Za njegov se život borilo desetak vrhunskih liječnika...

Više

Tko je to hagioasistent

Hits:766

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 12)  Htjela bih s vama podijeliti iskustvo svog hagioterapijskog zvanja te potaknuti na odaziv one koji žele postati hagioasistenti, a posebno...

Više

Za žene (i muškarce koji ih vole)

Hits:753

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split, (Hagiohr br. 19) Već neko vrijeme u ruke mi dolaze knjige o poslanju žene, o njezinu dostojanstvu, ali i o njezinoj patnji kad ne živi...

Više

Sportska vjera

Hits:600

Piše: Damir Petrić, trener plivanja, CHT Split (Hagiohr br. 19)  Vjera u sportu zauzima primarnu ulogu u životu sportaša i trenera, jednako kao i u životu svakog čovjeka. Bez vjere...

Više

Za prave sportaše

Hits:632

Piše: Damir Petrić, trener, CHT Split (Hagiohr br. 18)  Sportaš se često tijekom karijere nađe u sukobu – s upravama klubova, trenerima, suigračima, publikom, medijima...Svi od sportaša nešto očekuju –...

Više

Spoj socijalnog rada i hagioterapije

Hits:652

Piše: Valentina Koljanin, dipl. soc. radnik, CHT Split (Hagiohr br. 13)   U nevjerojatnoj želji i čežnji za duhovnim i psihološkim smjernicama, „igrom slučaja“ naletjela sam na hagioterapiju.Znajući da trebam započeti...

Više

Tko to nije osoba s invaliditetom

Hits:1212

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 5 i 6)  Čovjek je ono što u sebi gleda i za što se odlučuje. Kada ga nešto boli ili je depresivan...

Više

Mudrost kao izlaz iz patnje

Hits:694

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split (Hagiohr br. 20)  Oduvijek je bilo teško dati odgovor na pitanje koji je smisao ljudske patnje. Ipak, put do tog odgovora vodi preko njena...

Više

Preduvjet za zdrave međuljudske odnose

Hits:1067

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica, CHT Split, (Hagiohr br. 18)  Nakon gotovo dvadeset godina radnog staža provedenog s djecom, mladima, njihovim roditeljima i kolegama prosvjetnim djelatnicima, teolozima, psiholozima i socijalnim radnicima...

Više

Izaći iz depresije

Hits:1875

Piše: Ana Perišić, hagioasistentica CHT Split (Hagiohr br. 17)  Današnji čovjek višestruko pati, a jedan je od razloga depresija. Ona je druga najprisutnija bolest čovječanstva, a poprima oblik epidemije zbog...

Više

Ljubav – putokaz u nadvladavanju negat…

Hits:1374

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split  (Hagiohr br. 16)  Neuroznanstvenici već nam potpuno jasno (bolje rečeno napokon) tvrde da samo pozitivne misli, govor i djela ozdravljaju, ne samo ljudski duhovni...

Više

Kad navale negativne misli, riječi i o…

Hits:1079

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 15)  „Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u okovima“ rekao je Jean-Jacques Rousseau.Što se to s čovjekom događa da olako pristaje...

Više

Radost i cjelovitost nasuprot razočare…

Hits:804

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 14)  Često čujemo kako je nužno imati životnu viziju, slijediti je unatoč preprekama i uvijek iznova nadvladavati neugodne situacije. Ipak, nerijetko je...

Više

Samopoštovanje – poštivanje svoje osob…

Hits:1223

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 14)  Samopoštovanje se gradi na samopouzdanju - povjerenju u vlastite snage i osjećaju vlastite vrijednosti. To nije samo područje psihe nego i...

Više

Uvredljivost

Hits:1135

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 13)  Uvredljivost je vanjski impuls ili stanje izazvano nemarom, slabošću i nemoći druge osobe, a kojeg onaj koji je uvrijeđen usvaja kao...

Više

Simptomatske duhovne boli

Hits:1112

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 9,10,11)  Simptomatske bolesti mogu imati dvostruki smjer. Prvo, ukoliko fizičke bolesti i hendikepi ili psihičke boli uznapreduju, mogu kod čovjeka izazvati duhovnu...

Više

Izlaz iz straha

Hits:2181

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 8)  Vjerovati u dobro je terapija protiv straha. Ali kako doseći tu vjeru, pitanje je koje se nameće samo od sebe.Strah ima...

Više

Opet strah

Hits:1194

Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br.7)  Ah, taj strah! Malo o njemu govorimo u svakodnevnom životu, a sveprisutan je. Istina, bolje je ne govoriti o negativnostima, ali kad čovjek...

Više

Lijepo je što postojiš

Hits:1034

Piše: Damir Petrić, CHT Split (Hagiohr br. 18)  Prije dvije godine čuo sam od profesora T. Ivančića za izraz Lijepo je što postojiš. U početku bilo mi je to jako...

Više

Svekrva mi je sve bolja

Hits:916

(Hagiohr br. 16) Autentičnost priče jamči uredništvo.  Živjela sam život kakav vodi valjda svaka prosječna žena. Kućanica, majka dvoje prekrasne djece, liječnica, sretno udana, dobar muž... ali nešto mi je...

Više

Sve se riješilo i bez mene

Hits:783

Piše: Lidija Kuzmanić, hagioasistentica CHT Split, (Hagiohr br. 15)  Čovjeku se u jednom trenutku života dogodi da prestane biti dijete i preuzme odgovornost za one koji su uvijek brinuli o...

Više

Scena na parkiralištu

Hits:942

Iskustvo jedne hagiopacijentice /hagioterapija u tijeku/ (Hagiohr br. 14)  Bilo je kasno poslijepodne. Odmah nakon posla krenula sam u Split na dogovoreni termin za hagioterapiju. U gradu je bila gužva...

Više

Korak antropološke medicine prema mlad…

Hits:738

Piše: Nataša Tucak, prof. defektologije (Hagiohr br. 20)  Prema tribini "Hagioterapijski pristup u radu i suživotu s djecom i mladima", voditeljice Ane Perišić, održanoj u gradskoj knjižnici u Šibeniku početkom...

Više

Tribina i u Vodicama

Hits:2681

Pripremili: Nataša Tucak i Robert Šimić  (Hagiohr br. 20)  Tribina s temom: „Ljubav – poslanje žene“ održana je prije Božića u Vodicama. Organizatori tribine bili su župa Vodice, studijska zajednica...

Više

Hagioterapija u radu s mladima

Hits:1044

(Izvještaj s tribine „Hagioterapijski pristup u radu s djecom“)  Piše: Melita Muškardin  (Hagio.hr br. 19)  U Malom Lošinju, krajem rujna ove godine, u prostorijama Osnovne škole Maria Martinolića, održana je...

Više

Uvod u antropološku medicinu u Prozor-…

Hits:855

Piše: dr. Mara Anđelić, izvještaj s tribine, nastup CHT Split (Hagiohr br. 19)  Krajem listopada ove godine u Prozor-Rami, u BiH, održana je tribina pod temom “Uvod u antropološku medicinu”...

Više

Antropološka medicina na konferenciji …

Hits:973

Piše: Renata Jurčević, predsjednica Udruge socijalnih radnika SDŽ-a (Hagiohr br. 19)  U razdoblju od 10. do 12. listopada, u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika, a pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike...

Više

Hagioterapijski pristup u radu s djeco…

Hits:704

Pripremila: Ana Perišić, voditeljica CHT Split (Hagiohr br. 12) Ovaj naslov bio je i tema tribine za prosvjetne djelatnike, medicinsko osoblje te djelatnike iz sustava socijalne skrbi, koju je održao prof...

Više

Djelujemo po principima duha

Hits:723

Piše: Rajka Šore (Hagiohr br. 12)  Još prije otprilike godinu dana Udrugu Moje dijete iz Solina posjetila je Ana Perišić, voditeljica Hagioterapijskog centra Split, i održala predavanje na temu Hagioterapijski...

Više

Privilegija je raditi s djecom

Hits:701

Piše: Damir Petrić, CHT Split (Hagiohr br.16)   Velika je privilegija raditi s čovjekom, a pogotovo s mladima. Rad s njima duhovno ispunja jer oni od nas traže da im vjerujemo...

Više

Sport iz duše

Hits:910

Piše: Damir Petrić, trener plivanja, CHT Split (Hagiohr br. 15)   Bavljenje sportom se dobro može vezati za načela hagioterapije. Sport bi trebao biti dobra i plodna baza koja bi se...

Više